Pokrenut proces sankcioniranja Hrvatske

BRUXELLES – U narednih 10 dana znat će se koje će mjere biti poduzete protiv Hrvatske zbog nepoštivanja Europskog uhidbenog naloga.

Europska komisija danas je pokrenula proceduru iz članka 39. što podrazumijeva pojačan nadzor i suspenziju stavke ‘Schengen Facility’ iz članka 31. Pristupnog ugovora i to zbog nepoštivanja propisa o Europskom uhidbenom nalogu, stoji u priopćenju EK.

Viviane Reding danas je s Joseom Manuelom Barrosom i Stefanom Füleom izvijestila Komisiju o postupanju hrvatske vlade prema Europskom uhidbenom nalogu te dobila punu potporu za početak sankcija. Sukladno tome danas počinju konzultacije članica EU o sljedećim koracima protiv Hrvatske. Mjere će biti donesene u narednih deset dana.

Komisija kao moguće mjere predlaže “pojačani monitoring i suspenziju” sredstava za pripremu za ulazak u schengenski prostor.

ŠTO JE ‘POJAČANI MONITORING’?

Na upit što znači pojačani monitoring, Mina Andreeva, glasnogovornica potpredsjednice Komisije Viviane Reding, rekla je da je to jedna od opcija koja se predlaže i da će konačna odluka biti donesena nakon što se obavi postupak sa zemljama članicama.

“Pojačani monitoring znači da se od Hrvatske mogu tražiti izvješća o provedbi zakona u području pravosuđa i unutarnjih poslova ili u vezi s korištenjem europskih fondova. Ali, konačne odluke još nema i stoga ne mogu biti konkretnija”, rekla je Andreeva, koja je izbjegla odgovoriti je li riječ o sličnom postpristupnom monitoringu kakvog imaju Bugarska i Rumunjska.

Što se tiče suspenzije korištenja sredstava schengenskog instrumenta, Hrvatska je za ovu godinu dobila već dobila 40 milijuna, a 80 milijuna eura za sljedeću godinu moglo bi biti suspendirano.

Ono što treba istaknuti u cijeloj priči jest da je Europska komisija došla do zaključka kako Hrvatska nije ispoštivala više od 20 uhidbenih naloga, dakle ne radi se samo o onome za Josipa Perkovića. Do 6. rujna Hrvatska je zaprimila 121 uhidbeni nalog od čega se 23 odnose na zločine počinjene prije 7. kolovoza 2002. godine.

‘Ovo je potpuno očekivano’, kazao je Gordan Jandroković komentirajući i službenu odluku Europske komisije kojom je Hrvatska kažnjena zbog takozvanog Lex Perković i to suspenzijom Schengena.

‘Svima je u ovoj zemlji bilo jasno što će se dogoditi zbog nepoštivanja dogovora i pregovora, osim premijeru Milanoviću’, kazao je Jandroković. Dodao je da očekuje i reakciju koalicijskih partnera SDP-a, prvenstveno HNS-a čija je predsjednica Vesna Pusić jasno za žurnu izmjenu zakona upravo kako traži Europa.

‘Ova Vlada nije dobila mandat da bi Hrvatska bila kažnjena sankcijama, kazao je Jandroković. Ponovio je i kako se nije smjelo dogoditi da Hrvatska nakon pregovora svega nekoliko dana prije ulaska u Uniju primijeni zakon te se kasnije oglušuje na sva upozorenja iz Europe.

Predsjednica HNS-a Vesna Pusić komentirala je početak pregovora o sankcijama i negirala probleme u koaliciji. ‘Riješit ćemo problem, na istoj smo strani i bit ćemo na istoj strani premijer i ja. Kad se problem riješi znati ćete. Za sada nije bio na Vladi dalje o toj temi neću odgovarati’, rekla je Pusić dodavši kako koalicija nije upitna.

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić nije danas želio saborskim izvjestiteljima komentirati vijest iz Bruxellesa da Europska komisija pokreće mjere pojačanoga nadzora i zamrzavanja novca zbog nepoštivanja propisa o europskom uhidbenom nalogu, a potpredsjednici Vlade Vesna Pusić i Ranko Ostojić umiruju javnost.

“Ne bih”, kratko je ministar uzvratio novinarima ispred sabornice u kojoj se održava ‘aktualno prijepodne’ na kojemu članovi Vlade odgovaraju na zastupničke upite.

Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić poručuje da Vlada i MUP u ostvarenju Schengenskog akcijskog plana nastavljaju dalje bez obzira hoće li biti eventualnih mjera (sankcija).

‘Novce za prvu godinu (40 milijuna eura) već smo dobili, možemo očekivati tranšu za slijedeću’, rekao je Ostojić, navodeći da prema EU pravilima bilo kakva mjera može trajati samo do trenutka do kojeg se eventualno ne isprave greške.

‘Prema tome, Schengen i Schengenski akcijski plan neće bit ugroženi ni u jednom trenutku’, uvjerava potpredsjednik Vlade.