Danas 11 godina od smrti prvog predsjednika BiH Alije Izetbegovića

Danas se navršava 11 godina od smrti prvog predsjednika Bosne i Hercegovine i jednog od osnivača i utemeljitelja Stranke demokratske akcije (SDA) Alije Izetbegovića.
Povodom ove godišnjice u organizaciji Javne ustanove Muzej “Alija Izetbegović” na šehidskom mezarju Kovači bit će položeno cvijeće na centralnom mezaru šehidima Bosne i Hercegovine i turbetu rahmetli predsjednika Alije Izetbegovića.

U 11.30 sati predviđen je vjerski dio obilježavanja godišnjice, najavljeno je iz Muzeja.

Alija Izetbegović rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu. Pripada uglednoj begovskoj porodici koja je živjela u Beogradu, a koja se još 1868. godine preselila u Bosanski Šamac.

Već u drugoj godini Izetbegovićevog života, njegov otac Mustafa, koji se bavio trgovinom i bankarstvom, odlučio se na selidbu u Sarajevo. U Sarajevu je završio osnovnu školu i gimnaziju.

Zbog pripadnosti organizaciji “Mladi muslimani” Alija Izetbegović je uhapšen 1946. godine i osuđen na trogodišnju zatvorsku kaznu. Iz zatvora je izašao 1949. godine.

Nakon što je poslije trogodišnjeg studiranja napustio agronomiju, Izetbegović je upisao Pravni fakultet u Sarajevu, kojeg je uspješno završio u roku od dvije godine.

Od 1950. do 1960. godine radio je kao rukovodilac gradilišta, a od 1960. do 1982. godine, kao pravni savjetnik u brojnim sarajevskim firmama.

U proljeće 1983. godine je uhapšen i u ljeto iste godine u montiranom “Sarajevskom procesu” osuđen na 14. godina zatvora. U zatvoru je proveo gotovo šest godina.

Po izlasku u zatvoru Izetbegović je 1990. godine s grupom istomišljenika formirao Stranku demokratske akcije (SDA), koja je na slobodnim izborima osvojila najviše glasova i kasnije će odigrati ključnu ulogu u odbrani BiH od agresije.

Odluku o povlačenju iz Predsjedništva BiH saopćio je 6. juna 2000. godine najavivši da će se se povući po isteku funkcije predsjedavajućeg Predsjedništva BiH 12. oktobra.

Alija Izetbegović umro je 19. oktobra 2003. godine u 14.25 sati, tokom oporavka poslije slamanja četiri rebra i ozljede ramena. Njegovoj dženazi prisustvovalo je oko 150.000 ljudi iz cijele BiH i inostranstva, a telegrami sućuti su pristigli iz oko 100 zemalja svijeta.

U bolnici su ga posjetili brojni svjetski dužnosnici.

Neke od posljednjih poruka građanima su da “Srbi budu Srbi, Bošnjaci-Bošnjaci, Hrvati-Hrvati, ali da svi budu malo više Bosanci”, te da je važno da je “Bosna opstala”. Bio je, govorili su oni koji su ga dobro poznavali, spokojan u svojim posljednjim danima.

Alija Izetbegović bio je jedan od najvećih državnika i mislilaca modernog bosanskohercegovačkog doba, prvenstveno simbolizira borbu BiH za njenu opstojnost, afirmaciju bošnjačkog nacionalnog identiteta, borbu za demokratiju, ljudska prava i slobodu svakog čovjeka.

(Fena)