Dvije decenije nepromijenjene povratničke stvarnosti

Tokom rata u BiH domove je bilo prinuđeno napustiti više od 2,3 miliona njenih stanovnika.  Iako se o povratku, posebno onom održivom, mnogo pričalo u poslijeratnoj BiH, situacija na terenu danas nije mnogo bolja u odnosu na deceniju prije. Zemlju svake godine, u potrazi za boljim životom, napusti više od 20 hiljada ljudi, među kojima je najviše povratnika.

Istovremeno, sredstva međunarodnih organizacija, namijenjena povratku, troše se na projekte od kojih povratnici nemaju mnogo koristi.

Milioni maraka stranih donacija potrošeni su na ime povratka u BiH. Organizirane su donatorske i ine konferencije i pričalo se o održivom povratku. Gotovo dvije decenije od početka procesa povratka stanje na terenu je skoro nepromijenjeno. Za povratnike nema posla, ljudska prava poput onoga na maternji jezik ili elementarnu sigurnost svakodnevno se ugrožavaju. Uprkos tome, na terenu razne nevladine i udruge građana čudnih i zamršenih naziva i još zamršenijih projekata novcem stranih donatora provode projekte od kojih povratnici nemaju veliku korist.

Jedan od takvih realiziran je ovih dana za povratnike u maglajski kraj. “Učili smo ih kako da prave audiopriloge, kako da slušaju zvukove, kako da istražuju svoju okolinu. I fotografi su bili tu da ih nauče kako da u ovom novom dobu naprave divne fotografije od onoga što ih okružuje”, pojašnjava Nejra Suljović iz Udruženja za kulturnu i medijsku dekontaminaciju.

A tabla s upozorenjem na minska polja još okružuje povratnike i u maglajskom kraju. Priča iz fotelja daleko je od povratničke stvarnosti. U lokalnoj zajednici su svjesni situacije. Ipak, kao dobri domaćini, podržavaju projekte poput spomenutog idiličnog naziva “Moje mjesto pod suncem”. “Mogu reći da to nije sto posto realizirano u smislu stvarnog povratka. I tamo gdje se desi povratka treba taj dio naše populacije da se prehranjuje, da od nečega živi, da se zapošljava, da ima adekvatnu zdravstvenu zaštitu”, navodi Azra Čakrama iz Općine Maglaj.

Nažalost, to su problemi koji i danas opterećuju povratničku populaciju. Dok oni ne budu riješeni, ostaje im preporuka sa početka priče – da se slikaju.

federalna.ba