Svaki kamen Ferhadije ponovo je na svom mjestu

Svečano otvaranje Ferhad-pašine džamije u Banjoj Luci zakazano je za 7. maj: Svaki kamen Ferhadije ponovo je na svom mjestu.Na dan kada su četničke horde prije 23 godine  srušili Ferhad-pašinu džamiju, održat će se svečana ceremonija njenog otvaranja.

Simbol Banje Luke, bijela ljepotica koja je punih pet stoljeća odolijevala ratovima, požarima, zemljotresima, minirana je u noći 7. maja 1993. godine. Oni koji su kreirali i provodili političku etničkog čišćenja nakon rušenja Ferhadije, a potom i svih ostalih banjalučkih džamija, turbeta, sahat-kule, naložili su da se ukloni svaki trag njenog postojanja. I nisu dozvolili da to uradi Islamska zajednica, već su sami organizirali odvoz materijala na skrivene deponije otpada.

Puno srce

– Od kada znam za sebe, znam i za Ferhadiju. Ona me je kao magnet privlačila. I onaj period kada je srušena, bio mi je najteži dio života. Ali, znao sam, istinski sam vjerovao da će doći vrijeme kada ćemo je ponovo izgraditi. I evo, ona je tu, u svoj svojoj ljepoti. A meni je srce puno, jer ponovo mogu da u njoj klanjam svih pet namaza, kaže hadži Kasim Mujičić.

Od okončanja rata Islamskoj zajednici trebalo je punih šest godina da dobije saglasnost lokalnih i entitetskih vlasti za gradnju Ferhadije. I onda se 7. maj ponovio. Svečanost polaganja kamena temeljca te 2001, unatoč prisustvu velikog broja političkih zvaničnika iz BiH i visokih dužnosnika međunarodne zajednice, pretvorila se u eskalaciju srpsko-četničkog nasilja nezabilježenog nakon rata u BiH. Na meti srpskih nacionalista našli su se okupljeni vjernici, kamenovan je Medžlis Islamske zajednice, Murat Badić životom je platio to što je vjernik, musliman. Mjesec kasnije policija je ipak odradila ono za što je plaćena. I dok se polagao temeljac, na ulicama Banje Luke vođen je pravi rat između predstavnika zakona i razjarenih srpskih fašista, protivnika izgradnje Ferhadije.

U znak sjećanja na 7. maj i rušenje Ferhadije kao i hiljade drugih srušenih džamija širom Bosne i Hercegovine, Islamska zajednica BiH taj datum obilježava kao Dan džamija, pa je stoga i odlučeno da svečano otvaranje banjalučke ljepotice bude održano upravo tada. Organizaciju ovog događaja na sebe je preuzeo Rijaset IZBiH, te je formiran Organizacioni odbor za otvaranje Ferhad-pašine džamije. Sjednicu Odbora, održanu ovog mjeseca, predvodio je banjalučki muftija Osman efendija Kozlić, a u njenom radu, osim predstavnika Banjalučkog muftijstva, učestvovali su predstavnik Vijeća ministara Adil Osmanović, predstavnik Vlade RS-a Jasmin Komić, predstavnik RS-a iz reda Bošnjaka Ramiz Salkić i mnogi ugledni pojedinci.

Ferhadija je sagrađena 1579. i predstavljala je jedno od najuspješnijih arhitektonskih zdanja bosanske arhitekture u vrijeme Osmanlija u 16. stoljeću. Godine 1950. uvrštena je u kulturnu baštinu BiH, a potom i na listu spomenika svjetske baštine pri UNESCO-u.

Edhem Čamdžić dužnost banjalučkog muftije preuzeo je u prvim poratnim godinama. I pred sebe i suradnike postavio i veliki i težak zadatak – obnoviti Ferhadiju. I nije ga u tome, priča danas penzionisani muftija, od toga ništa moglo odvratiti.

– Odluka je donesena da se u Ferhadiju ugradi što je više moguće od njenih starih fragmenata. I to sam znao, bit će teško, ali smo imali podršku struke i sjajne ljude za to zadužene. A dok se ona dizala iz temelja, dok je jedrila tu pred našim očima, stalno sam isticao da time šalje poruku suživota, pomirenja, tolerancije. Stoga sam ponosan što je ona sada tu i što će i u budućim vremenima novim naraštajima tu poruku slati, rekao nam je Čamdžić.

Bivši banjalučki muftija uputio je čestitke povodom njenog svečanog otvaranja i poglavaru IZBiH, reisu Huseinu Kavazoviću, Banjalučkom muftijstvu, te izrazio zahvalnost svima koji su i moralno i finansijski podržali njenu izgradnju.

3.500 fragmenata

– Posebno bih istakao podršku vlade Turske, odnosno agencije TIKA, zahvaljujući kojoj je izgradnja i okončana, naveo je Čamdžić.

Ponuda glavnog inžinjera za izgradnju jednog takvog objekta kakav je Ferhadija i san je i izazov za svakog arhitektu. Sead Pašić prisjeća se koliko je prepreka trebalo preći na putu da se Ferhadija digne iz temelja. Od pronalaska deponija na kojima je odvezeno kamenje od kojeg je bila izgrađena, njegovog razvrstavanja od ostalih srušenih banjalučkih džamija, potrage za majdanom iz kojeg su neimari vadili kamen prije pet stoljeća za njenu izgradnju…

– Taj posao, uz pomoć savremene tehnike, obavljali su eksperti, a zatim je nastao najteži dio posla, a to je značilo da smo više od 3.500 fragmenata trodimenzionalno skenirali, da bismo odredili kojoj od džamija pripadaju. Posebno smo vodili računa o ukrasnim dijelovima, koji su sadržavali fragmente boja, da bi poslužile kao vodilja u kasnijim pronalaženju adekvatnih boja i njihovog mjesta u džamiji. Moram priznati da o Ferhadiji, kao objektu, nismo imali mnogo podataka, ali smo se brzo snašli. Zahvaljujući uposlenicima Zavoda za zaštitu spomenika u Kotoru, koji su radili na sanaciji Ferhadije poslije zemljotresa (oktobar 1969), dobili smo potrebnu arhivu i na taj način riješili mnoge probleme. Inače, moram istaći da su sve institucije u svim državama Balkana od kojih smo zatražili bilo kakvu pomoć, tu pomoć rado pružale i stekao sam utisak da je svima želja da Ferhadija ponovo bude onakva kakva je i gdje je bila, pojasnio je Pašić.

Ističe da sada, kada je sve završeno, s ponosom može reći da je sve urađeno onako kako su najveći optimisti i stručnjaci željeli.

– Svaki kamen koji je pronađen ponovo je na svom mjestu, a dimenzije džamije su u milimetar iste kakve su bile. Moram istaći i izvanredan projekat koji je uradio profesor Muhamed Hamidović, a koji je nama graditeljima umnogome olakšao posao, iako se mora istaći da se danonoćno radilo više od osam godina i da su svi oni koji su radili na obnovi Ferhadije iz sebe izvlačili posljednje atome znanja i snage kako bi svoj dio posla uradili kako najbolje znaju i umiju, rekao je Pašić.

Kasim Mujičić, sjećajući se vremena u kojem se Ferhadija, poput feniksa dizala iz pepela, kaže da mu se ponekad činilo da se sve sporo odvija.

– Ali, kada znamo koliko je rada i strpljenja uloženo da se pred nama uzdigne u svoj svojoj ljepoti, onakva kakvu je pamte naraštaji Banjalučana, onda sam svjestan da nije moglo drugačije, govori Mujičić.

Sa sjetom dodaje da mu je jedino žao “što brojne banjalučke džematlije prognane iz svog rodnog grada nisu doživjele taj dan da Ferhadija bude ponovo izgrađena”.

Visoke zvanice

Radovi na izgradnji Ferhadije su završeni, okončano je i njeno unutrašnje oslikavanje i nju svakodnevno već pohode kako vjernici, tako i turisti koji dolaze u Banju Luku. Banjalučki muftija Kozlić je, na sjednici Organizacionog odbora, kazao da je teško reći koliko će zvanica biti na otvaranju.

– Mi očekujemo veliki broj. Koliko će biti vjernika, teško je prognozirati, ali važno je da počinjemo završne pripreme u saradnji sa svim predstavnicima političkog, javnog i društvenog života, naveo je Kozlić.

Iz Organizacijskog odbora kažu da će se truditi da prevaziđu regionalne okvire i da očekuju značajne goste. Biće pozvane visoke delegacije iz Srbije, Hrvatske i inostranstva.

– S obzirom na to da je turska vlada jedan od najvećih donatora ovog projekta, očekujemo da će doći i njihova visoka delegacija. U kojem će sastavu biti, ne znamo. Premijeru Turske smo poslali pozivnicu, a da li će se pojaviti na otvaranju Ferhadije, još nije poznato, rekao je muftija Kozlić.

Islamska zajednica Banje Luke poručila je da otvaranje Ferhadije “treba da bude prelomna tačka, zaokret i dokaz da su ovdje mogući život i zajedništvo”.

– Uvjeren sam da će otvaranje džamije Ferhadije proteći u najboljem mogućem redu. Bošnjaci jednostavno jesu tu, treba da budu prihvaćeni i da imaju jednaka prava kao i svi drugi građani, naveo je Salkić u ime Organizacionog odbora.

Podrška ceremoniji otvaranja stigla je i od predsjednika RS-a Milorada Dodika, koji je nakon sastanka s banjalučkim muftijom obećao punu pomoć institucija RS-a ovom događaju.

Tri kamena

Mile Prerad, vajar rodom iz Omarske, slavu je stekao u Njemačkoj. No, ostao je vezan za zemlju u kojoj je rođen, pa je i tokom rata povremeno dolazio i donosio humanitarnu pomoć.

– U proljeće 1993. Mile je došao u Banju Luku i tom se prilikom susreo i sa kolegama slikarima. Bilo mu je jasno da je najbolji način da im pomogne da organizira prodajnu izložbu njihovih djela u Njemačkoj, pa je pala odluka da ja te slike odvezem u Njemačku, priča fotoreporter Dušan Kecman.

– I onda se desio taj užas, srušena je Ferhadija. Mile me nazvao i rekao da kako znam i umijem pokušam nekoliko njenih kamena donijeti, da ih sačuva za vrijeme kada se Ferhadija bude ponovo gradila. Bilo je to rizično, možda i ludo, u vremenu kada je glava vrijedila manje od glavice kupusa. Ali, uradio sam to, sjeća se Kecman.

Nakon rata, završava svoju priču, tri kamena odnijeli smo muftiji Čamdžiću, da budu vraćena tamo gdje im je i mjesto, u zidove Ferhadije.

 

(Hrankovic.eu/Oslobođenje)