HRANKOVIĆ ONLINE Korist za budućnost našeg HRANKOVIĆA
U prošlosti tokom ovog mjeseca u našem mjestu bilo je raznih dešavanja, važnih i manje važnih. Podsjećamo samo na neka od njih.
Otvaranje džamije 1967. godine. Zbog dotrajalosti džamije u našem džematu koja je izgrađena u davnoj prošlosti hrankovljani su svojim radom i prilozima, bez ikakve pomoći sa strane, za vrlo kratko vrijeme izgradili novu džamiju i njeno otvaranje bilo je 20. 9. 1967. godine. Naši mještani su to veoma lijepo organizovali, kako mevlud uoči otvaranja tako i glavnu svečanost. Velik broj gostiju došao na konak i svi su ugošćeni. Posjeta je bila veoma velika, po izvještaju u Glasniku Islamske zajednice bilo je preko 10 hiljada posjetilaca. Ako se ima u vidu da se tada na ovakve svečanosti dolazilo pješke ili s konjskim kolima onda tako velika posjeta ima veći značaj.
Sa dvije fotografije predstavljamo atmosferu na dan otvaranja.
Ovu džamiju zločinci su do temelja porušili 3. 8. 1992. godine. Porušen je objekat na zemlji ali džamija je ostala u dušama Hrankovljana i oni su izgradili puno bolju nego što je bila.
Dolazak Halilović Fadila za imama u džemat Hranković.
Nakon određene konkursne procedure početkom septembra 1972. godine kao imam u naš džemat došao je Fadil ef. Halilović. Njegovim dolaskom u velikoj mjeri pokrenute su vjerske aktivnosti. U džamiji je počelo sa obavljanjem svih dnevnih namaza, sa velikom posjetom na noćnim vaktovima. Vjerska obuka uspješno se odvijala. Organizovane su na daleko čuvene dječije hatme 1973. i 1974. godine. U vrijeme njegova dvogodišnjeg boravka izgrađena i vakufska kuća. O nekim aktivnostima u tom vremenu pisale su i vjerske novine Preporod.
U nekom kasnijem vremenu Fadil ef. obavljao je dužnost glavnog imama i predsjednika Medžlisa IZ Teslić.
Stanje u Hrankoviću tokom ratnog septembra.
U vrijeme rata i u septembru 92 .g. stanje u našem Hrankoviću bilo je veoma teško. Velik broj naših mladih ljudi bio je u logoru, oni koji su bili kod kuće išli su na radne obaveze gdje su bivali izloženi raznim poniženjima i opasnostima a oni stariji koji su bili kod kuća takođe su bili u jednoj vrsti logora. Izlaz iz ove teške situacije neki su nalazili bježanjem preko linija ili na razne načine odlaskom u Evropu. Nažalost, neki se ove pokušaje i životima platili.
Ovo teško stanje je prošlost ali ga nesmijemo zaboraviti.
Većina podataka u ovom prilogu uzeti su iz knjige Džemat Hranković autora Halilović Fadila.
Šakanović Sanel
