HRANKOVIĆ ONLINE Korist za budućnost našeg HRANKOVIĆA
vjetski poznati filozof, pisac i veliki prijatelj Bosne i Hercegovine, Bernard Henry-Levy, objavio je autorski tekst u uglednom američkom “Huffington Postu” u kojem je iznio ocjene da se današnja Evropa, koja raspravlja o problemu identiteta i sve većem trendu mržnje prema doseljenicima, a posebno prema Romima, treba ugledati na “mudrost zvanu Sarajevo”.
“Prije 10 godina sam, na zahtjev tadašnjeg predsjednik Francuske Jacques Chiraca, predvodio delegaciju Francuske na sahrani Alije Izetbegovića. Boravio sam u Sarajevu i tom prilikom održao govor. Pred okupljenima narodom, Alijinim najbližim saradnicima, porodicom, sinom Bakirom i pred građanima Sarajeva, govorio sam o ličnosti i djelu pobjedničkog lidera rata u BiH. Opisao sam ga kao pravnika, naučnika i blagog čovjeka, koji se našao u velikoj kataklizmi koju nije želio. Opisao sam ga kao čovjeka koji je postao spasilac Bosne koja se nalazila agoniji”, napisao je Henry-Levy.
Bernard Henry-Levy je u tekstu prenio svoja sjećanja iz vremena kada je Alija Izetbegović tražio da međunarodna zajednica pomogne da se Bosna i Hercegovina i Sarajevo odbrane od srpske agresije.
“Sjećam se kada je Jacques Chirac posjetio Sarajevo, u ljeto 1995. godine, samo nekoliko sati prije početka zračne intervencije na koju je Bosna čekala tako dugo. Tada je Alija rekao francuskom predsjedniku: ‘Kada su Amerika i Velika Britanija pomogle Francuskoj u borbi protiv nacizma, tada su francuska vojska i njezin general Leclerc oslobodili grad. Zar ne bi i sada saveznici Bosne trebali dozvoliti ‘bosanskom Leclercu’ da okonča opsadu Sarajeva?”, naveo je francuski intelektualac.
Levy spominje i sastanak Izetbegovića sa tadašnjim francuskim predsjednikom Francoisom Mitterrandom na kojem je predsjednik predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine tada održao lekciju o evropskom građanstvu.
“Alija je bio veliki Evropljanin, čak i onda kada je Evropa ostavila i izdala Bosnu. On nikada nije ostavio svoju verziju snova Milosza, Patocka i Biboa. Sjećam se ručka sa Francoisom Mitterrandom, koji nije mogao shvatiti kako je jedan Srbin, Jovan Divjak, mogao biti u ulozi branitelja Sarajeva. Tada mu je Alija održao snažnu lekciju o kozmopolitizmu i evropskom građanstvu”, napisao je Henry-Levy.
Francuski filozof se, također, prisjetio i jedne prilike kada se predsjednik Izetbegović naljutio, jer su njegovi saradnici tražili da se Bošnjaci povuku u srednju Bosnu.
“Dva poslanika iz njegove partije ljutili su se što je Evropa izdala Bosnu i željeli su da se Bošnjaci povuku u ‘malu Bosnu’ u kojoj bi živjeli samo Bošnjaci. Alija je tada odgovorio da će učiniti sve da izbjegne takvo nešto, jer bi, prema njemu, to bio poraz i povlačenje. Tada je rekao: ‘Sve dok sam živ, Bosna će ostati Bosna; država raznih naroda u kojoj se prepliću kulture i vjere’. To je osnova svega: ljepota ideje da je Bosna zemlja svih njezinih građana čiji put je Evropa”, piše on.
Mišljenja je da je Alija Izetbegović bio čovjek koji je ”praktikovao i zalagao se za ideju srednjeg i umjerenog islama” koji je otvoren prema svim dobronamjernim idejama i mišljenjima.
“Alija je bio čovjek koji je zagovarao i praktikovao srednji islam. Nije želio međunarodne trupe koje su željeli neki od njegovih saradnika. Smatrao je i bojao se da bi one otvorile vrata Iranu, ali i liderima te zemlje”, naveo je Henry-Levy.
On se u svome tekstu prisjetio se i momenata kada je Izetbegović imao sastanak sa papom Ivanom Pavlom II koji su organizirali Gilles Hertzog i sam Levy.
“Nakon sastanka u Vatikanu rekao nam je: ‘Razgovarali smo o Bogu, ali i o vragu, o nedokučivoj enigmi vraga. Da li Sveti otac shvata da je Sarajevo trenutno svjetska prijestolnica bola i vraga? Vjerujem mu i pozvao sam ga da dođe u Sarajevo”, piše ugledni mislilac.
Dotakao se i svoga prvog sastanka s Alijom Izetbegovićem, 19. juna 1992. godine, kada je predsjednik BiH prekao Levya uputio pismo francuskom predsjedniku Mitterrandu.
“U pismu je napisao: ‘Mi smo kao geto u Varšavi. Hoće li Varšava još jednom biti ostavljena da umre?’. Izabrao je najsimboličnije i najfascinantnije scene iz sudbine i historije jevrejskog naroda; slike patnje i otpora jevrejskog naroda u Evropi. Ova njegova ideja je tako daleko od ideje sukoba civilizacija. I kakav sada, čak i danas, bolji argument trebate da je Alija simbol prosvijećenog islama za kojim mi danas snažno tragamo. Svi oni koji su danas u Francuskoj i Evropi opsjednuti identitetom i koji zbog nekoliko Roma žele mijenjati politiku imigracija, nisu obratili dovoljnu pažnju na mudrost zvanu Sarajevo”, konstatira u zaključku svoga teksta objavljenog u “Huffington Postu” Hercegovine Bernard Henry-Levy.
