HRANKOVIĆ ONLINE Korist za budućnost našeg HRANKOVIĆA
U ovom tekstu Vam donosimo mnogo dokumenata koji svjedoče o zločinima nad muslimanima u Tesliću.Iako postoji ovoliki broj dokaza o ubitstvima i mučenjima,SIPA i Tužilštvo BiH ništa nerade kako bi se ovi monstrumi i zločinci kaznili za monstruozne zločine koje su izvršili na našim sugrađanima.Izgleda da su im interesantniji muslimani koji puste bradu nego ovi dokazani zlotvori.U galeriji dokumenata koju možete pogledati na kraju ovog teksta nalaze se mnoga imena kojima će se biti teško prisjetiti tih dana kada su izdržavali najveće torture i ubitstva u Pribiniću.
ZNAM DA SE OVIM OŽIVE RANE PORODICA UBIJENIH LOGORAŠA ALI TE RANE NIKAD NISU ZARASLE A POSEBNO STOGA ŠTO ZA OVE ZLOČINE NIJE DOSEGNUTA PRAVDA-Riječi su Gospodina Aziza Tafre koji je objavio ove dokumente i mi mu se od srca zahvaljujemo na ovim dokumentima
Tokom krvavih sukoba u BiH počinjeni su brojni zločini na području Teslića, gdje je Vojska Republike Srpske u periodu 1992. godine zlostavljala i ubila na stotine Bošnjaka i Hrvata, a među ozloglašenim jedinicima koje su sijale strah i smrt na ovim području izdvaja se paravojna jedinica „Miće“, čiji pripadnici su odgovorni za najstrašnije zločine, pljačku i silovanja, piše bh. novinska agencija Patria.
Samo krajem 2014. SIPA je uhapsila 13 osumnjičenih za ratne zločine počinjene nad bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom na području Doboja i Teslića 1992. godine, a među njima je najviše onih koji su bili pripadnici paravojne formacije „Miće“.
Formacija “Miće” osnovana je pod pokroviteljstvom tadašnjih čelnika SDS-a u Doboju. Pripadnici “Mića” osumnjičeni su da su u ljeto 1992. počinili brojna ubistva i na širem području Dervente, Doboja, Modriče i Teslića.
Od njihovog terora strahovali su i Srbi.
U junu 1992. godine grupa od dvadesetak naoružanih ljudi, predvođena “crvenim beretkama” i izvjesnim Njegošem, upala je na sastanak Kriznog štaba u zgradi opštine Teslić. Nakon legitimisanja opštinskih funkcionera uslijedilo je šamaranje pojedinaca i naredbe da se na licu mjesta rade sklekovi.
A, nisu samo pripadnici jedinice „Miće“ odgovorni za zločine u Tesliću. Prema službenim zabilješkama iz 1992. godine, u odvođenju Bošnjaka i Hrvata iz Teslića učestvovali su i pripadnici policije RS.
U izvještaju od 19. juna 1992. godine, sačinjen u vojnom zatvoru „Pribinić“, a koji potpisuje upravnik zatvora Dragan Babić, navodi se kako je taj dan u zatvor primljeno 16 ljudi. Sa spiska se može vidjeti da je taj dan privedeno 13 Bošnjaka i tri Hrvata.
I iz izvještaja iz Haškog tribunala navodi se kako je logorom „Pribinić“ upravljao vojni i policijski kadar VRS.
O zločinima policije RS na području općine Teslić svjedoči i dokument u kojem izvjesna Nela Pastuhović traži svog muža, kojeg je odvela policija RS u junu 1992.
Nela navodi da je u njen stan upala policija, tadašnja milicija, da su njenog supruga odveli, kao i njenog brata, te da im se od tada gubi svaki trag.
– Dana 7. 06. 1992. godine došla su kola milicije i odvela mog muža iz kuće bez ikakvog obrazloženja. Samo su došli po njega. Šofer je bio milicioner Petrović Aleksa, a čovjek koji je došao u stan je bio u šarenoj uniformi. Kasnije sam saznala da je to rezervni milicioner Letić, ime mu ne znam.
Od tog dana, pa do danas, nisam uspjela da saznam bilo šta o mužu. Gdje god sam išla, koga god sam pitala da li nešto zna, odgovor je uvijek bio isti: „Ovdje nije, ne znamo ništa, tražite dalje…“
Tražila sam u SUP-u, TO, CZ, na Đuliću pa i u Domu zdravlja, ali bez uspjeha.
Napominjem da mi je rečeno da bi u SUP-u morali znati i da krenem od onog ko ga je priveo. Međutim, i tu je odgovor bio da se ništa ne zna, samo da je priveden u SUP, i da je predat nekom debelom na saslušanje.
Pošto su isti dan i isti ljudi odveli i mog brata Glancor Viktora, i njegova žena je tražila njega, pa je od komandira Markočević Predraga na upit „gdje su“, dobila odgovor da nisu tu nego da su odvedeni na Manjaču. Ja sam od istog dobila odgovor da on ništa ne zna. Najljepše vas molim da nas obavjestite o njegovog sudbini – navodi se u očajnom pismu Nele Pastuhović.
(Hrankovic.eu/Nap.ba)
