HRANKOVIĆ ONLINE Korist za budućnost našeg HRANKOVIĆA
Ministar vanjskih poslova Njemačke Frenk Valter Štajnmajer kazao je da kada su u Njemačkoj vidjeli slike gradova pogođenih poplavama bili su prepadnuti. On je izrazio suosjećanje sa porodicama koje su izgubile članove porodica, ali i svoje domove i druga dobra. Ali je istakao da solidarnost koju su ljudi poakzali u ovakvim ternucima daje nadu.
“Ja se radujem da smo imali mogućnost da pomognemo BiH, već smo dali pet miliona eura, ali veliki broj Njemaca pridružio se Civilnoj zaštiti. Treba voditi računa da sada ne nastane dodatna šteta, odnosno da ljudi ne ostanu bez posla ukoliko firme ne mogu nastaviti s radom”, kazao je Štajnmajer.
Dodatnih milion eura bit će osigurano za uklanjanje mina nakon što su vodene bujice pomakle brojna minska polja i time ugrozile sigurnost velikog broja ljudi koji žive uz slivove rijeka poput Bosne i Save.
On je dodao da je Njemačka prošla kroz slične katastrofe, ali da će osigurati za BiH jeftinije kredite za mala i srednja preduzeća, kao i beskamatne kredite za obnovu kuću. On je upozorio i da su ponovo zaostale mine sada problem, te je Vlada Njemačke u svrhu deminiranja dala miliona eura.
“I ovaj put potvrđujem interes i angažman za BiH, ali je svakako bilo boljih vremena za trgovinu između naše dvije zemlje. Njemačke firme moraju više ulagati u bh. privredu”, kazao je Štajnmajer.
On je još jednom ponovio da je njemačka kancelarka Angela Merkel 28. avgusta pozvala politčke lidere Zapadnog Balkana kako bi se razmatrala evropska perspektiva.
“Uočljivo je da su susjedne zemlje napravile brži napredak i to je razlog da se traži mogućnost za brži napredak BiH. Njemačka je prije deset godina nazivana „bolesnikom Evrope“, ali kada radite na reformama onda imate uspjeh”, kazao je Štajnmajer.
On je kazao da je ovo izborna godina u kojoj vladaju posebni uslovi, ali da bi bilo dobro da politički lideri postignu dogovor i neophodnim promjenama.
Zlatko Lagumdžija je kazao da je BiH dobila jasnu poruku da može računati na jedan svježiji pristup EU, ali koji ne podrazumijeva smanjivanje obaveza, već ispunjavanje njih, ali na jedan brži način, a to su prije svega borba protiv korupcije i organiziranog kriminala kao i rješavanje ekonomskih pitanja.
“Poplave nas na neki način obavezuju da radimo više zajedno, ljudi su pokazali toliki stepen solidarnosti i tada se vidjelo da ne postoje ni etničke, ni vjerske ni entitetske razlike, već su ljudi u čitavoj zemlji gledali kako da pomognu drugima. Možda je ovo šansa koju ne smijemo propustiti, šansa da se ujedinimo. Ljudi koji vode ovu zemlju nemaju pravo da tu šansu ne iskoriste i trebaju shvatiti poruku ljudi”, kazao je Lagumdžija.
On je objasnio da u narednih petnaest dana uz podršku Evropske komisije, Svjetske abnke i UN-a slijedi procjena šteta, tako da bi se početkom jula mogla organizirati donatorska konferencija.
“Najvažnije je da uskoro budu osigurani krov nad glavom za ljude koji su ostali bez domova i posao za one koji su ga izgubili, u maloj privredi, poljoprivredi da im pomognemo i da iskoristimo obnovu BiH za nova radna mjesta”, kazao je Lagumdžija.
Lagumždija je objašnjavajući iskustva iz prošlosti kada je riječ o donatorskim sredstvima kazao kako je sada sve transparentnije i da sada postoji volja kod svih ljudi i da je ovo održalo lekciju.
Tolika solidarnost ljudi na ovim prostorima nije viđena – kazao je Lagumdžija i dodao da će predložiti osnivanje jendog tijela u kojem će biti „presjek društva“, predstavnici vlasti, nevladin sektor, mediji kako bi se pratila sredstva koja dolaze u BiH kao pomoć poplavljenim područjima.
Stvara se atmosfera da će ovo biti ponovo jedna pljačka. Kako onda očekujemo u takvoj atmosferi da nam donatori daju sredstva. Onaj ko iz ove poplave pokuša da uzme jednu marku, iako ovo nije diplomatski, da Bog da mu poplava kroz spavaću sobu prošla.
On je kazao da pojedinac ne može dobiti sredstva EU, ali da BiH može i da za to ne treba kandidatski status već zdrav razum.
(NAP)
