Njemačka preuzima inicijativu na Balkanu – Za početak maknuti Dodika!

Njemačka je jedina zapadna zemlja koja posjeduje sve potrebne instrumente: interes, novac i moć. Berlin stoga ne treba da se dalje angažuje samo u Srbiji, već i u Grčkoj povodom njene destruktivne blokade Makedonije. A prije svega je neophodna promjena kursa, kada je u pitanju Bosna i Herecegovina.

Nasilje koje je obilježilo lokalne izbore održane u nedjelju (3.11.) na Kosovu i danas zaokuplja pažnju štampe na njemačkom jeziku. No, listovi pišu i o cijelom Balkanu kao jednom velikom kriznom gradilištu.

“Dobre vijesti ove godine su stigle s Balkana, prije nego nego što su nasiljem obilježeni lokalni izbori na Kosovu: u aprliu postignuti sporazum Srbije i Kosova i mirna promjena vlasti u Albaniji su proslavljeni kao da je region već sad zreo za Evropsku uniju. Ali, činjenica je ipak da Balkan još nije zreo i da je još uvijek jedno veliko gradilište”, piše Ziddojče cajtung i smatra da njemačka vlada mora mnogo više da se angažuje.

Jer, iz ugla Balkana, Njemačka je jedina zapadna zemlja koja posjeduje sve potrebne instrumente: interes, novac i moć. Berlin stoga ne treba da se dalje angažuje samo u Srbiji, već i u Grčkoj povodom njene destruktivne blokade Makedonije. A prije svega je neophodna promjena kursa, kada je u pitanju Bosna i Herecegovina. U BiH njemačka savezna vlada i EU godinama slijede pogrešnu politiku. I Berlin kao i Brisel slijepo slijede fikciju da vlade u Sarajevu, Mostaru i Banjaluci streme ka Evropskoj uniji i reformskom procesu. A činjenica je zapravo da mnogi građani žele da se zemlja priključi Uniji, ali ne i njihovi srpski, hrvatski i muslimanski lideri. Oni izuzetno dobro žive od podjela, jer im u korist ide korumpiranost vlade i državne administracije, a približavanje EU upravo te beneficije dovodi u opasnost. Tako je i korumpirani hrvatski premijer Ivo Sanader završio u zatvoru.

Milorad Dodik

Zastoj u Bosni i Hercegovini je moguć samo zbog toga što se međunarodna zajednica godinama odriče prava koje još uvijek posjeduje – a to je da dekretom visokog predstavnika smijeni korumpirane političare i usvoji neophodne reforme.

Dodik kočničar

Sada je vrijeme da se greške isprave i da se vratimo sankcijama koje bi dovele do svrgavanja Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske koji je najveći kočničar funkcionalne zajedničke države BiH; ili daljim zamrzavanjem sredstava iz fondova EU i drugih sredstava pomoći bez kojih bi Bosna i Hercegovina brzo mogla da bankrotira. Pored političkih i finansijskih pritisaka morala bi da se srednjeročno (na dvadesetu gdoišnjicu od potpisivanja Dejtonskog sporazuma) organizuje druga konferencija o Bosni i Hercegovini koja bi dovela do reorganizacije zemlje. Trebalo bi da se groteskno narasla državna administracija zamijeni funkcionalnim vladajućim strukturama. A ovo sve neće biti moguće bez jedne nove njemačke inicijative. Sada je vrijeme da se gradilište zvano Balkan ponovo aktivira. A ovo do daljnjeg neće biti moguće bez graditelja iz Berlina”, zaključuje Florian Hasel u listu Ziddojče cajtung.

Poništiti izbore na Kosovu?

Listovi na njemačkom jeziku pišu da je moguće da nakon nasilja i upadanja na biračka mjesta tokom lokalnih izbora na sjeveru Kosova dođe do ponavljanja izbora. Nasilje su oštro osudili i Brisel i Berlin, piše Frankfurter algemajne cajtung (FAZ). FAZ citira i portparola njemačke vlade Štefana Zajberta, koji s malo optimizma kaže da ‘to što se dogodilo ipak neće moći da zaustavi razuman put kojim se već krenulo’.

FAZ podsjeća: „U podijeljenoj Mitrovici, u kojoj prevladava srpska većina, biračka mjesta su zbog nasilja morala ranije da budu zatvorena. Maskirani napadači su razbili izborne kutije i napadali birače i članove posmatračke misije, a bacali su i suzavac. Prema navodima kandidata za gradonačelnika, kojeg podržava i zvanični Beograd, Krstimira Pantića jedna žena je teško povrijeđena. A i samog Pantića su pretukli nepoznati napadači.

Najveći broj Srba na Kosovu je ipak izašao na lokalne izbore

Ponašanje na izborima oko 40.000 Srba koji žive u sjevernom dijelu Kosova očekivalo se s napetošću. Ta oblast, koja je do sada bila kontrolisana od strane Srbije, ovim izborima bi kroz jednu vrstu autonomije trebalo da bude integrisana u državu Kosovo. Beograd je konstantno pozivao da Srbi uzmu učešće na izborima. Ovo su prvi izbori na kojima od rata NATO-a protiv Jugoslavije (SRJ) 1999. učestvuje i srpska manjina na Kosovu a koje podržava i zvanični Beograd“, piše dnevnik iz Frankfurta i zaključuje: „Trebalo je da ovi lokalni izbori budu važan korak ka normalizaciji odnosa Beograda i Prištine. No, ono što se u nedjelju uveče dogodilo na sjeveru Kosova na prvi pogled izgleda kao korak unazad“.

Srpski ekstremisti postigli šta su htjeli

„Srpski ekstremisti na sjeveru Kosova su postigli šta su htjeli. Nasiljem i terorom protiv onih koji su izašli na glasanje, uspjeli su da naruše izbore. Tako da o regularnim izborima nema ni govora“, komentariše Tagescajtung iz Berlina i napominje da su nakon ovog nasilja i Beograd i Brisel i Priština ali i Berlin zbunjeni. Komentator ovog lista napominje da su “kosovski Srbi možda jedna od najprivilegovanijih manjina u čitavoj Evropi”.

„I šta sad?“ – pita se komentator lista Tagescajtung.

„Kako je bilo uopšte moguće da pored prisustva Eufora i međunarodne policije maskirani muškarci upadnu na birališta i maltretiraju birače i ukradu glasačke kutije. Stoga je izlaznost nemoguće utvrditi. Ispostavilo se još jednom da su međunarodne snage na Kosovu, koje se finansiraju milijardama koje plaćaju poreski obveznici, samo tigar od papira. Vrlo je vjerovatno da će doći do ponavljanja izbora, ali bi u tom slučaju izborna mjesta morala biti bolje obezbijeđena“, smatra komentator Tagescajtunga.