HRANKOVIĆ ONLINE Korist za budućnost našeg HRANKOVIĆA
SARAJEVO – Prema rezultatima istraživanja Evropskog ureda za statistiku, EUROSTAT-a, koje priredili i analizirali stručnjaci Evropske inicijative za stabilnost (ESI) Aleksandre Štiglmajer, od 2009. godine do maja 2013. godine u zemljama Evropske unije (EU) azil je zatražilo ukupno 122.285 osoba iz zemalja zapadnog Balkana, što je približno broju stanovnika Podgorice, Zenice, Mostara ili Rijeke,
To znači da je u prosjeku svakog dana u posljednje četiri i po godine 76 osoba sa Balkana tražilo azil u evropskim zemljama.
EUROSTAT je u ovome, vrlo detaljnom i preciznom istraživanju, obuhvatio Srbiju, Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu, Albaniju, Crnu Goru, i Kosovo kao zaseban slučaj.
Inače, građani Srbije, Crne Gore i Makedonije od 19. decembra 2009. godine mogu bez viza da putuju u zemlje šengenske zone, a to pravo su nešto kasnije dobili i građani Bosne i Hercegovine i Albanije, dok Kosovo nije obuhvaćeno.
Prema istraživanju EUROSTAT-a, najviše zahtjeva za azil u zemljama EU-a od 2009. godine do maja 2013. godine stiglo je iz Srbije, i to 61.455, što je oko 50 posto svih zahtjeva iz zemalja regiona u EU.
Slijede Makedonija sa 26.050 zahtjeva, što je blizu četvrtina svih zahtjeva podnesenih u istom periodu iz zemalja Balkana. Prema tome, samo na Srbiju i Makedoniju otpada skoro 75 posto svih zahtjeva koje su podnijeli stanovnici zemalja regije od 2009. godine do maja 2013.
Nakon Makedonije slijede Albanija sa 18.465, Bosna i Hercegovina sa 13.445 i Crna Gora sa 2.870 zahtjeva za azil u zemljama EU.
Posmatrano na godišnjoj osnovi, u 2009. godini iz zemalja zapadnog Balkana je bilo ukupno 9.860 osoba koje su tražile azil u zemljama EU-a, odnosno 3,7 posto svih zahtjeva. Najviše zahtjeva te su godine podnijeli opet građani Srbije, i to 5.290, a slijede Albanija sa 2.060, Bosna i Hercegovina sa 1.320, Makedonija sa 940 i Crna Gora sa 250 zahtjeva.
Već 2010. godine iz regije Balkana je ukupno 29.680 osoba podnijelo zahtjev za azil, što je 11,4 posto ukupnih zahtjeva u EU-u. I te godine najviše zahtjeva su podnijeli građani Srbije, 17.715. Iz Makedonije je otišlo 7.550, iz BiH 2.105, iz Albanije 1.905, i Crne Gore 405 zahtjeva.
Nadalje, prema podacima EUROSTAT-a, 2011. godine iz zemalja zapadnog Balkana ukupno je 25.810 osoba zatražilo azil.
I te godine ponovo najviše zahtjeva su podnijeli građani Srbije, i to 13.980, a slijede Makedonija sa 5.545, Albanija sa 3.060, BiH sa 2.595, i Crna Gora sa 630 osoba.
Prema istom izvoru, 2012. godine iz regije je 43.250 osoba zatražilo azil, što je 13,4 posto ukupnih zahtjeva u zemljama EU-a.
Prošle godine su opet najviše zahtjeva podnijeli građani Srbije, i to 19,065, a slijede Makedonija sa 9.625, sa Albanija 7.465, sa BiH 5.835, i Crna Gora sa 1.260.
Kosovo je tretirano posebno, ali i iz te zemlje je zabilježen visok procent zahtjeva za azil u evropskim zemljama prethodnih godina.
Tako je 2009. godine iz Kosova 14.275 osoba zatražilo azil u zemljama EU-a, naredne godine 14.301, 2011. godine 9.865 i 2012. godine 10.210 osoba.
Prema podacima EUROSTAT-a, za prvih pet mjeseci 2013. godine iz zemalja zapadnog Balkana ukupno 13.685 osoba zatražilo azil u EU, a najviše zahtjeva je stiglo iz Srbije, i to 5,405. Slijede Albanija sa 3.975, Makedonija sa 2.390, BiH sa 1.590 i Crna Gora sa 325 zahtjeva.
Također, prema procjeni istraživača EUROSTAT-a, na osnovu prvih pet mjeseci, ove godine bi iz zemalja regije u EU moglo stići ukupno 32.844 zahtjeva za azil, od čega iz Srbije 12.972, Albanije 9.540, Makedonije 5.736 i Crne Gore 780.
Promatrajući tendenciju kretanja broja azilanata sa Balkana, nakon 2009. godine, kada je bilo 9.860 zahtjeva za azil u EU, primijetan je kontinuiran rast, posebno u slučaju nekih balkanskih zemalja.
Tokom 2012. godine došlo je do naglog rasta zahtjeva za azil iz zemalja Balkana u EU, odnosno 43.250. EUROSTAT očekuje da će ove godine doći do pada broja zahtjeva za azil iz zemalja Balkana na 32.844, što građanima ovog dijela svijeta daje nadu da neće biti iskorišten ove sedmice usvojeni mehanizam za ponovno uvođenje viza.
Inače, građani zemalja Zapadnog Balkana najviše zahtjeva podnesu u visokorazvijenim evropskim zemljama kao što su Njemačka, Švedska, Belgija, Luksemburg, Švicarska, Francuska, Danska, Austrija i Holandija.
Azil u EU iz zapadnog Balkana obično traže osobe koje pokušavaju da iskoriste socijalnu pomoć i druge benefite koje im, u skladu sa propisima zemlje u koju su došli, sljeduju dok čekaju da njihov zahtjev bude riješen. U osnovi, vrlo malo je onih koji imaju osnovane razloge da zatraže azil.
Prema podacima iz nekoliko evropskih zemalja u kojima je prošle godine bilo najviše azilanata sa Balkana, procent pozitivno riješenih zahtjeva za azil iznosio je svega tri posto.
