Svijet strahuje od velikog rata

KIJEV – Ukrajina je objavila opštu mobilizaciju nakon što je Rusija tokom vikenda iskrcala 6.000 ruskih vojnika na južno ukrajinsko poluostrvo Krim.

Slanje vojnika na Krim, poluostrvo koje je Nikita Hruščov, tadašnji sovjetski lider, 1954. godine predao Ukrajini, zapadne zemlje i NATO vide kao rusko kršenje međunarodnih sporazuma i povredu suvereniteta Ukrajine. Rusija, sa druge strane, ističe da joj je namjera da zaštiti rusko stanovništvo na Krimu, koje čini 60 odsto populacije, nakon što je vlast u Kijevu, koju smatra nelegalnom, uklonila ruske spomenike i ukinula ruski kao zvanični jezik na teritoriji Ukrajine. Osim toga, Rusija želi obezbijediti i rusku strateški važnu vojnu bazu na Krimu, u kojoj je stacionirana ruska crnomorska flota, iako to zvanično nije navedeno kao razlog. Na ruski potez Ukrajina je odgovorila opštom mobilizacijom, ali nije pružila oružani otpor na Krimu, gdje je ruska vojska, uz pomoć domaćih proruskih snaga, zauzela sve ključne tačke, uključujući aerodrome. Mediji prisutni na licu mjesta javljaju da je ruska vojska okružila i blokirala nekoliko ukrajinskih vojnih objekata. Ukrajina je objavila da je svoje ratne brodove sa Krima premjestila u druge baze.

Arsenij Jacenjuk, novi premijer Ukrajine, rekao je da je Vladimir Putin, predsjednik Rusije, ulaskom ruskih trupa na Krim objavio rat Ukrajini, pozvavši ga da povuče vojsku i otvori prostor za politički dijalog, a od SAD i Velike Britanije zatražio je zaštitu ukrajinskog teritorijalnog integriteta. Na smirivanje stanja pozvao je i Vitalij Kličko, jedan od lidera opozicije, koji je rekao da problem na Krimu treba da bude riješen kroz politički dijalog.

“U slučaju eskalacije nasilja prema stanovništvu ruskog govornog područja u Ukrajini, Rusija ne može ostati po strani. Kod takvog razvoja događaja Moskva će preduzeti odgovarajuće mjere u okviru međunarodnog prava.”

To je u telefonskom razgovoru s Ban Ki Munom, generalnim sekretarom UN-a, izjavio predsjednik Rusije Vladimir Putin.

U noći između subote i nedjelje ruski predsjednik je telefonski razgovarao i s Barakom Obamom, predsjednikom SAD. Predsjedniku SAD skrenuo je pažnju na kriminalne aktivnosti ultranacionalista, koji u suštini dobijaju podsticaj od današnjih vlasti u Kijevu, prenosi Glas Rusije.

O situaciji u Ukrajini diskutovano je i na vanrednoj sjednici Savjeta bezbjednosti UN-a, koja je održana na inicijativu Kijeva. Vitalij Čurkin, stalni predstavnik Rusije u UN-u, napomenuo je da kriza u Ukrajini mora biti riješena na ustavni način. Zbog toga se kijevske vlasti moraju ograditi od radikalnih grupacija, kao i preduzeti sve napore za formiranje vlade, koja će uzeti u obzir interese cijelog naroda zemlje, istakao je Vitalij Čurkin.

“Treba sačuvati hladnu glavu. Treba vratiti stvar na politički put u ustavne okvire, vratiti se na sporazum od 21. februara i formiranje vlade nacionalnog jedinstva i treba prekinuti s pokušajima da se s oponentima, etničkim ili političkim, razgovara rječnikom sile. Međunarodne snage, koje ispoljavaju pojačan interes prema Ukrajini, treba da obuzdaju radikale i da savjetuju ukrajinskim opozicionim aktivistima ili onima koji su se sada našli u Kijevu da se distanciraju od radikala, a ne da im omogućavaju da komanduju na teritoriji Ukrajine, pošto takve aktivnosti mogu da dovedu do veoma teškog razvoja događaja, koji Rusija upravo pokušava da spriječi”, istakao je on.

Sa druge strane, Džon Keri, američki državni sekretar, ruski potez je nazvao agresijom. Dolazak u Kijev i razgovore s novim ukrajinskim vlastima najavila je i delegacija EU. Ban Ki Mun je pozvao na smirivanje situacije.

Nakon što je Putin dobio formalno odobrenje ruskog parlamenta da pošalje vojsku u Ukrajinu, NATO savez je danas održao hitnu sjednicu, na kojoj je upozorio da Rusija prijeti bezbjednosti Evrope i krši povelju UN-a.

“Podržavamo teritorijalni integritet Ukrajine i pravo ukrajinskog naroda da sam odredi svoju budućnost bez miješanja sa strane. Od Ukrajine očekujemo da nastavi s poštivanjem demokratskih prava svih ljudi na svojoj teritoriji, uključujući i poštivanje prava manjina”, izjavio je Andres Fog Rasmusen, generalni sekretar Alijanse. On je pozvao sve strane da se uzdrže od nasilja, a Rusiju da smiri situaciju.

BBC-jev komentator je danas upozorio da, ukoliko dođe do rata između Rusije i Ukrajine, posljedice mogu biti nezamislive, a negativne posljedice mogu nastupiti ne samo za Evropu, već i za mirovni proces u Siriji i rješavanje pitanja iranskog nuklearnog programa.

Mjere

Ukrajina sprovodi sljedeće mjere:

– Zahtjev Rusiji da povuče svoje snage iz Ukrajine

– Oružane snage Ukrajine stavljene u punu borbenu gotovost

– Rezervne snage mobilisane

– Zatražena pomoć SAD i Velike Britanije

– Započeto uspostavljanje Kriznog štaba

– Pojačane mjere bezbjednosti na svim ključnim pozicijama

– Zatvoren vazdušni prostor za vojne letjelice
Puni tekst Putinovog zahtjeva parlamentu Rusije

Uzimajući u obzir vanrednu situaciju u Ukrajini, prijetnju životima građana Ruske Federacije, naših zemljaka i vojnog osoblja na teritoriji Ukrajine – Autonomne Republike Krim, u skladu s međunarodnim sporazumom i na bazi člana 101 Ustava Ruske Federacije podnosim zahtjev Savjetu Federacije Gornjeg doma Ruske Federacije o angažovanju Oružanih snaga Ruske Federacije na teritoriji Ukrajine do normalizacije političke situacije u toj zemlji.

Krizu treba da riješe sami Ukrajinci bez miješanja sa strane

Kriza u Ukrajini treba da bude riješena bez miješanja sa strane, rekao je za portal Klix Stevo Haverljuk, predsjednik Saveza nacionalnih manjina RS i Ukrajinac po porijeklu.

“Mi smo ovdje u BiH preživjeli ratna dešavanja i sve ono što je rat sa sobom donio. Kao pripadnici ukrajinske zajednice u BiH pratimo sva dešavanja u Ukrajini. Na sve to gledamo s određenom vrstom straha da ne dođe i tamo do onih nedaća koje smo svi mi proživjeli ovdje u BiH”, rekao je on.