HRANKOVIĆ ONLINE Korist za budućnost našeg HRANKOVIĆA
Francuska je ove godine pokrenula veliku reorganizaciju lokalne uprave koja bi trebala biti završena 2017 godine. Planirano je smanjenje broja regija sa 22 na samo 12, što bi trebalo donijeti uštedu od 25 milijardi eura godišnje, odnosno 10 posto od ukupnog budžeta lokalnih uprava koji iznosi 250 milijardi eura.
Smanjenje broja upravnih nivoa vlasti i pojašnjenje njihovih funkcija, osim finansijskih ušteda ima i druge ciljeve. Želi se postići da nove lokalne jedinice budu dovoljno velike kako bi se mogle integrisati u proces globalizacije, odnosno kako bi mogle biti atraktivne na globalnom nivou. Osim toga, želi se postići i veća efikasnost tačnim definisanjem ovlasti i zadaća svih nivoa vlasti. Vlada također smatra da bi reorganizacijom, nove regije mogle postati atraktivnije stranim investitorima.
“Naš je cilj stvoriti 12 glavnih regija koje bi bile atraktivne investitorima iz prekookeanskih zemalja“, izjavio je ranije ove godine Andre Vallini, državni sektretar za reformu lokalne samouprave, a prenosi The Connexion, te dodaje “Teško je potencijalnom investitoru iz Kine ili SAD-a objasniti da Francuska ima dvije Normandije“.
“Smanjenje broja regija rezultirat će bržim donošenjem odluka, pojednostavljivanjem procedura te poboljšanjem usluga”, smatra Vallini.
Ukinite kantone u Bosni i Hercegovini
BH. birokratska aždaha i stalni rast zaposlenih u javnom sektoru
Bosna i Hercegovina ima najbrojniji i najglomazniji birokratski aparat ne samo u Evropi nego i u svijetu. No, kada se još pojedinačno “pretresu” organi javne uprave te raznorazne javne ustanove, agencije i fondovi koji “pojedoše” većinu novca iz budžeta, jasno je da se “višeglava birokratska aždaha” pod hitno mora “skratiti za koju glavu”.
Tako će od ukupno planiranih 950 miliona KM za finansiranje institucija BiH na samo dvije stavke bruto plate i naknade, te naknade troškova zaposlenih ove godine, prema planiranom, biti utrošeno 643.796.000 KM ili 67,76 posto ukupnog budžeta institucija BiH, što je inače za čak 7.581.000 KM više nego prošle godine: razlog nova zapošljavanja u javnoj upravi!!!
Uprkos činjenici da se vlasti Bosne i Hercegovine sve više zadužuju ne samo kod Međunarodnog monetarnog fonda (MMF-a) već i kod brojnih drugih međunarodnih kreditora kako bi uglavnom zakrpili veliku rupu u budžetskom deficitu koja samo za 2014. godinu u Federaciji BiH iznosi 655 miliona KM, a u Republici Srpskoj 400 miliona KM javna potrošnja se ne smanjuje. Umjesto toga ona se sve više povećava.
Sve ovo jasno ukazuje da javna potrošnja izjeda budžet institucija BiH, a slična je situacija i sa entitetskim, kantonalnim, gradskim i opštinskim nivoima. Tako su državne institucije u BiH na svim nivoima, u prvih sedam mjeseci ove godine, potrošile više od 5,3 milijarde KM ili skoro 60 posto javnog novca od oko 9,2 milijarde KM, koliko ukupno iznose državni, entitetski, kantonalni, općinski, te budžet Distrikta Brčko u ovoj godini.
I sam glavni revizor Kancelarije za reviziju institucija BiH Milenko Šego na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH prilikom razmatranja reviziorskih izvještaja o finansijskom poslovanju institucija BiH za 2012. godinu ukazao je na neprihvatljivu činjenicu da u prosjeku 65 do 75 posto budžeta ide na javnu potrošnju.
– Kontinuirane preporuke revizorskih izvještaja odnose se na to da je nužno da dođe do racionalizacije troškova koja obuhvata javnu potrošnju, ali se na tome ništa ne čini – zaključio je glavni revizor institucija BiH Milenko Šego.
Donosimo samo neke ‘interesantne’ stavke koje su planirane u budžetu institucija BiH za ovu godinu:
– za nabavku građevina planirano je 31.505.000 KM što je za čak 12.328.000 KM više nego prošle godine ili 64 posto. Istovremeno neće doći do smanjenja stavke za troškove zakupa tj. nastavit će se rastrošnost institucija BiH, pa će ove godine za te namjene biti utrošen iznos od 19.476.000 KM što je za 17.000 KM više nego u 2013. godini.
– za nabavku materijala (ne navodi se kojeg) planirano je čak 64.133.000 KM što je za 15.289.000 KM ili čak 31 posto više nego u prošloj godini.
– za ugovorene i druge posebne usluge će bi izdvojeno čak 41.176.000 KM što je za 7.000 KM više nego u 2013. godini.
Veliki dio budžeta i dalje ide na šest stavki koje su godinama ocjenjivane kao krajnje problematične: putni troškovi, izdaci za telefonske i poštanske usluge, izdaci za energiju i komunalne usluge, izdaci za usluge prevoza i goriva, izdaci za tekuće održavanje i izdaci za osiguranje i troškove platnog prometa za svih 75 institucija BiH.
Tako će putni troškovi poreske obveznike na nivou institucija BiH u 2014. godini koštati 13.713.000 KM, a pored toga, na nivou institucija BiH za troškove izdataka za usluge prevoza i goriva potrošit će se 12.663.000 KM. Pitate/mo se ko je ovdje lud!?
